POČELA SA RADOM FONDACIJA “UZMI KNjIGU”
Cilj ove akcije je što je moguće više u modernom dobu usmeriti decu i omladinu sa ekrana na papir. Mnogima se ova akcija čini kao Sizifov posao, jer teško je decu koja su “rođena sa telefonima” usmeriti ka knjizi.
Novi vek je doneo i digitalizaciju knjiga i pisana reč se lako može naći u digitalnom, a ne samo u štampanom obliku. Profesorka lingvistike Naomi Baron iznela je činjenice iz naučno-istraživačkog ugla zašto papir ima prednost nad ekranom. Poslednjih godina, a pogotovo tokom pandemije, mnogi profesori su prestali da zadaju zadatke iz štampanih udžbenika. Umesto toga okrenuli su se digitalnim tekstovima.
Zašto treba dati prednost papiru, šta su pokazala istraživanja.
Dok čitamo na ekranu koncentracija je smanjena, skloni smo konzumiranju zabavnih sadržaja, odnosno svega što odvlači pažnju od glavne teme. Ukoliko je potrebno pročitati tekst koji sadrži nekoliko stotina reči ili više, učenje će biti uspešnije ako je taj tekst na papiru, nego na ekranu. Prednost štampane reči dolazi do izražaja pre svega kada je trebalo postaviti jednostavnije zadatke ispitanicima poput identifikacije glavne ideje u odlomku za čitanje ili izvođenje zaključaka iz teksta.
Čitanje štampanog tekst je takođe povećalo verovatnoću prisećanja detalja poput koja je bila boja kose određenog junaka iz teksta. Interesantno je da studije pokazuju da sami studenti pretpostavljaju da će dobiti bolje rezultate na testu ako su čitali digitalni materijal, a zapravo na testiranju imaju bolji rezultat kada su čitali štampani materijal. Još jedna od stavki koja je važna kad je u pitanju čitanje štampanog teksta je to da ljudi često povezuju svoje sećanje onog šta su pročitali sa onim u kom delu knjige se to nalazi.
Važno je kod ove teme pomenuti i mentalni segment. Svakodnevna upotreba društvenih mreža dovela je do površnosti čitanja i do lakog gubljenja fokusa. A uz sve to prefiks “društveni”, kada govorimo o društvenim mrežama, je diskutabilan. Neke su sve, samo ne društvene. Akcija “Uzmi knjigu”, imaće razgovore sa stručnjacima iz oblasti prosvete, zdravstva, nauke, kulture, sporta …, okrugle stolove, televizijske emisije, nagradne igre …
Dakle idite u biblioteke, školske, gradske, opštinske, narodne i uzmite knjigu, čitajte i Jovana Jovanovića Zmaja i Hans Kristijan Andersena i braću Grim i Nušića i Puškina i Desanku Maksimović i Homera i Đuru Jakšića i Dučića i Crnjanskog i Kamija i Tolstoja i Mark Tvena i Džek Londona i Šekspira i Ivu Andrića i Koelja i Servantesa i Getea i Steriju Popovića i Njegoša i Domanovića i Igoa i Petefija i Vojislava ilića i Voltera i Aleksu Šantića i Čehova i Jesenjina i Zolu i Lorku i Hemignveja i Ibsena i Mopasana i Isidoru Sekulić i Sartra i Petra Kočića i Bodlera i DIS – a i Isakovića i Brehta i Kiša i Albaharija i Kovačevića i Bobić Mosjilović i Džojsa i Borhesa i Hesea i Pavića i Lalića.
Pozivamo sve koji ovu akciju smatraju pozitivnom i žele da učestvuju da nam se pridruže.
Leave a Reply
Want to join the discussion?Feel free to contribute!